Meho Kodro za magazin StartBiH: Prièat æu sa Barbarezom, Salihamid¾iæem, Grliæem

ImageProteklog vikenda smo dobili novog selektora A nogometne reprezentacije BiH. Mostarac koji æe 12. januara napuniti 41 godinu. Meho Kodro je postao šesti selektor u historiji naše reprezentacije. Nakon Muzuroviæa, Mušoviæa, Had¾ibegiæa, Smajloviæa i Sliškoviæa, drugi je selektor koji dolazi iz grada na Neretvi. U prvom velikom intervjuu nakon imenovanja, Kodro za Start BiH govori o svojim zamislima, ¾elji da u selekciju vrati najbolje, vlastitom trenerskom iskustvu i ambicijama u narednom kvalifikacionom ciklusu.

 
Ono što prvo moram da pitam jeste, šta se to promijenilo u samo nekoliko dana – od izjava da ste odustali od kandidature, da neæete da budete lavovska hrana nekim ljudima, pa do pristanka?

  – Ta izjava je malo izbaèena iz konteksta, a u principu se nije ništa golemo desilo. Imao sam razgovore sa ljudima iz Saveza preko telefona i izgledalo mi je da to nije pravi naèin da razgovaramo. To je za mene ozbiljna stvar i najmanje što sam tra¾io jeste da prièamo oèi u oèi o tome. Uslijedio je poziv na razgovor i to je to.

 

Savez je u ovim razgovorima postavio odreðene uslove, izmeðu ostalog, platu od 5.000 eura. Vi ste veæ ranije rekli da novac nije problem. Šta ste Vi postavili kao uslov èelnicima Saveza? Pretpostavljam da ste nešto tra¾ili zauzvrat?

 – Za mene je sama ponuda velika stvar, vjerujte. Pare nisu ni u jednom trenutku va¾ne. Biti selektor je puno vrjednije nego imati dobru platu. Šta sam tra¾io? Tra¾io sam slobodu i nezavisnost bez koje nijedan trener ne mo¾e raditi svoj posao. Tra¾io sam èetiri pomoænika koji æe propratiti moj plan i viziju koju ja imam, tra¾io sam da ostanem ¾ivjeti u Španiji buduæi da moja familija ¾ivi u toj zemlji veæ 16 godina. Tra¾io sam još neke tehnièke stvari koje nisu toliko va¾ne, stvari koje se mogu pomjerati i lijevo i desno.

 

Imate u glavi imena tih ljudi koji bi Vam bili pomoænici i bojite li se situacije u æe Vam èelnici Saveza sugerirati da u struèni štab, ako ne mogu ugurati svoja imena, predlo¾e da napravite nacionalni balans?

 – Ne vjerujem da æe biti nametanja ni sa jedne ni sa druge strane. Reprezentaciju Bosne i Hercegovine saèinjavaju najbolji igraèi te zemlje bez obzira kako se oni zovu. To æe biti jedini i glavni kriterij prilikom odabira igraèa i ne samo njih, nego i ljudi koji æe raditi sa mnom u struènom štabu. Znam neke ljude, imam u glavi neka imena, ali ne bih još da istrèavam pred rudu.

 

Radi se o ljudima koji ¾ive i rade u Bosni i Hercegovini?

 – Otprilike, to je tako.

 

Vaš ostanak u Španiji, mo¾e li to biti ote¾avajuæa okolnost po našu reprezentaciju?

 – Mislim da neæe biti. Imajte u vidu da velika veæina naših igraèa takoðer ¾ivi i radi vani. Ja i ovako dolazim èesto a sada æu svakako dolaziti mnogo èešæe. Sigurno je da æe u mojoj ekipi biti ljudi koji æe ¾ivjeti u BiH i napravit æemo sinhronizaciju da sve funkcioniše kako treba.

 

Kada sam ovih dana razgovarao sa sportskim radnicima u BiH o moguænosti da Vi preuzmete mjesto selektora, veæina njih je prokomentirala kako nemate dovoljno trenerskog iskustva i da æete, na štetu svih, brzo biti potrošeni? Šta Vi ka¾ete na to? Imate li dovoljno trenerskog iskustva da budete selektor nacionalnog tima?

 – Vagao sam ja tu situaciju. Mislim da imam odreðenog trenerskog iskustva. Sagorio sam u fudbalu, od kako znam za sebe, od druge-treæe godine ja sam sa loptom. E sad, šta znaèi imati iskustvo? Koje iskustvo trebaš imati? Ja mislim da sam u ovom momentu zreo da se oduprem svemu onome što se mo¾e desiti u narednom periodu. Veliki je zalogaj,  toga sam svjestan. Meðutim, vjerujem i u sebe i u moguænosti ljudi sa kojima æu raditi. Da nije tako ne bi bilo s moje strane ni ljudski ni sportski da se upustim u ovu avanturu. Mislim da je ovo ozbiljna prièa. Vjerujem u projekat i mislim da je to dovoljan razlog da se upustim u sve to.

 

Savez trenutno nema direktora. Sergej Barbarez je ovih dana rekao da je èovjek na poziciji direktora, odnosno menad¾era, mo¾da i va¾niji od selektorske pozicije. Znam da o tome neæete Vi odluèivati, ali æe se Vas sigurno pitati – za koga ste na toj poziciji, imate li neko rješenje, neko ime, neki prototip osobe?

 – Nemam, vjerujte. Mislim da æe se to desiti uskoro jer je to va¾na funkcija. Meðutim, to æemo morati rješavati u koordinaciji sa ljudima u Savezu. Treba izabrati pravu osobu, no u ovom trenutku ne idem toliko daleko da razmišljam o imenu direktora. Imamo  mi, sigurno, kvalitetnih ljudi koji vrlo dobro mogu raditi na toj poziciji.

 

Jeste li Vi za opciju da se na svaki moguæi naèin iskoriste naša slavna imena u Evropi, da Barbarez ili Mariæ budu neka vrsta skauta ili zastupnika BiH u Njemaèkoj, Sušiæ u Turskoj, Had¾ibegiæ ili Halilhod¾iæ u Francuskoj…?

 – Ja sam, inaèe, stalno bio za to da sport pripada sportistima. Mislim da najveæu kolièinu informacija imaju upravo ti ljudi koji su toliko vremena proveli u fudbalu. Sportska mjesta zaslu¾uju upravo takvi ljudi, ako ništa, da budu prvi u izboru za popunu takvih mjesta. O imenima opet ne bih, ali mislim da imamo toliko ljudi u Evropi koji su sazreli.

 

Šta æete uraditi sa reprezentativcima koji bojkotiraju selekciju više od godinu dana?

 – Prièat æu sa svima, apsolutno sa svima. Prvi moj korak æe biti da prièam s njima, da vidimo šta se dešavalo i šta mo¾emo uraditi da izaðemo iz te krize.

 

Mislite na prièu sa ¾eljom da ih vratite u reprezentaciju?

 – Apsolutno. Ja mislim da naša reprezentacija zaslu¾uje da u njoj igraju najbolji igraèi.

 

Neki od kandidata-selektora proteklih su dana, valjda u svojoj promociji, obeæavali da æe, ako doðu, vratiti pojedine igraèe u reprezentaciju. Smatrate li Vi, uopæe, da treba nekoga vraæati ko se veæ oprostio od reprezentacije, tipa Salihamid¾iæ, Barbarez, Grliæ…

 – Mislim da sa svima treba prièati. Trebamo vidjeti gdje smo, šta hoæemo i kuda ¾elimo da idemo. U tom kontekstu, treba prièati sa svim igraèima koji potencijalno mogu da igraju za reprezentaciju.

 

Dakle, ne predstavlja Vam problem da prièate i sa igraèima koji su veæ rekli zbogom reprezentaciji a koji bi Vam, eventualno, mogli biti od koristi?

 – Ne predstavlja mi to nikakav problem. Desile su se neke stvari u prošlosti koje bih i ja volio zaboraviti. ®elim okrenuti prièu.

 

Mlad ste trener, èovjek koji je u Sosiedadu vodio i omladinske selekcije. Znaèi li to, recimo, da æete više insistirati da u reprezentaciji igraju talentirani igraèi poput D¾eke ili mladog Miralema Pjaniæa koji još èeka naš pasoš ili æete se oslanjati na iskusne igraèe?

 – Opet ka¾em, mislim da trebaju igrati najbolji. Ako su i najbolji i talentovani, sigurno je da æe dobiti šansu.

Grupa 5, kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2010. godine u Ju¾noj Africi donijela nam je Španiju, Tursku, Belgiju, Armeniju i Estonija. Gdje smo mi tu prema procjenama Mehe Kodre?

 – Mi smo u igri. Stvarno mislim da je fudbal jedan neizvjestan sport i mislim da se mo¾e desiti svašta. Kad ka¾em svašta, onda mislim da se mo¾emo, ako ništa, ukljuèiti u jednu ravnopravnu borbu da uèinimo nešto ozbiljnije u kvalifikacijama koje slijede. Sad, koliko æe nam to uspjeti… Ima stvari o kojima ja još uvijek prièam kao èovjek koji to gleda izvana. Još uvijek nisam unutra i ne znam do u detalje mnoge stvari.

 

Kad veæ spominjete ljude koji to gledaju izvana, nedavno je selektor Hrvatske Slaven Biliæ izjavio da naša selekcija nema kvalitet da bude na jednoj velikoj smotri. Sla¾ete li se s tom konstatacijom?

– Ne bih se slo¾io s njim. Ne mogu drugaèije da razmišljam, bar kad je fudbal u pitanju. Jednostavno, ja sam optimista. Ni u jednu utakmicu u ¾ivotu nisam ušao da nisam razmišljao da æu tu utakmicu dobiti. Teško mi je razmišljati na drugaèiji naèin. Mislim da imamo ekipu i da mo¾emo razmišljati o ozbiljnijim stvarima. 
 

 

Magazin start