"Skandinavija je puna igrača iz BiH, Savez mora nešto učiniti"
Za nogometne skaute kažu da rade 24 sata na dan. Neprestano su na telefonu, dostupni su u svakom trenutku. U svom notesu imaju sve podatke o igraču koji ih interesuje. Također, procjenjuju nadarenost mladih fudbalera. Mnogi će reći kako je skauting jedan od najtežih fudbalskih poslova. U ekskluzivnom intervjuu Predrag Sarić, otac nogometaša Liverpoola, Nikole, otkrio je koliko je težak ovaj posao. Kako kaže, treba pogledati mnogo utakmica, odmjeriti igrače, pisati izvještaje, razgovarati sa roditeljima, agentima… Uostalom, oni su zaslužni za mnoge otkrivene talente širom planete.
Predrag je za Sarajevo-x.com govorio o svom poslu, dobi u kojoj se otkrivaju talenti, klubovima koji imaju globalni doseg i ono što je najvažnije – otkrio je imena brojnih mladih bh. igrača u Skandinaviji na koje bi NSBiH trebalo da obrati pažnju u budućnosti.
Možete li za početak reći od kada se bavite skautingom i koji region pokrivate?
Profesionalno od 2006. godine. Počeo sam da radim za Fudbalski klub Herfølge, gdje je i Nikola potpisao prvi profesionalni ugovor. Prije dvije godine sam počeo raditi samostalno. Idem gdje hoću i gledam koga hoću. Imam saradnju sa nekoliko evropskih menadžerskih kuća. Uglavnom, pored skandinavskih zemalja, najviše se baziram na prostore bivše Jugoslavije.
Liverpool ima odličnu reputaciju
Mnoge vjerovatno zanima kako je Vaš sin Nikola potpisao za klub sa Anfilda, odnosno kako su njega otkrili skauti “Redsa”?
Pratili su ga dugo vremena. Profesionalizam je na najvišem nivou. Poznaju svakog potencijalnog talenta u čitavom svijetu i o njemu znaju više nego njegovi najbliži. Mogu se pohvaliti da imaju jednu od najobuhvatnijih mreža. U to su me i lično uvjerili kada su mi dali CD o Nikoli o kojem ja nisam ništa znao. Prilikom potpisivanja ugovora pitali su me da li nas zanima kojom pastom Nikola pere zube. Nevjerovatno! Htjeli su da kažu da ja nemam potrebe da bilo šta pričam. Znali su apsolutno sve. Imaju odličnu reputaciju kada je u pitanju briga o igračima.
U kojoj dobi se najčešće skautiraju talenti?
Nema određena dob za regrutiranje. Ipak, možete kod nekoga primijetiti da ima talenta sa pet godina i da ga upišete u notes. No, ozbiljnije se prate od neke dvanaeste godine. Recimo, skauti Barcelone su Nikolu snimili kada je igrao turnir u Španiji. Tada je imao nepunih trinaest godina. Nakon toga je uslijedio poziv. Ipak, ispod trinaest godina ih ne treba previše opterećavati. Roditelji prave velike greške kada imaju veće ambicije od djece. To ima kontraefekat. Bez jake volje, upornosti, postavljenog cilja, odlučnosti, velikih odricanja veoma teško se može uspjeti. Težak je put do vrha. Ako za to neki nisu spremni, neka se ne upuštaju u takve izazove.
Koji klub u Evropi ima najbolji skauting tim?
Svi veliki klubovi imaju dobar skauting, teško je nekoga posebno izdvojiti.Uglavnom, način rada je isti, a razlika je u tome što neki klubovi imaju bolje ekonomske uslove, a samim time i veći broj profesionalnih skauta koji mogu da dopru na svaki ćošak planete.
S obzirom da dobro poznajete aktuelnu situaciju, možete li nam reći kakvo je stanje u Skandinaviji i da li ima interesantnih igrača koji su porijeklom iz BiH?
Skandinavski fudbal je zadnjih godina bilježi progres, posebno u Danskoj. I sami znate da svake godine oni imaju predstavnike u Ligi šampiona i Ligi Evrope. Od iduće sezone će dva tima igrati kvalifikacije u najelitnijem evropskom takmičenju. Pored uslova disciplina je na prvom mjestu. Nije kao što neki misle da nemaju pojma. Čuo sam i takve rečenice. Svaki klub sa prostora bivše Jugoslavije, mislim na veliku četvorku, imao bi problem sa pojedinim ekipama iz Danske prve divizije, da ne govorim o Super ligi. Što se tiče naših igrača, ima ih dosta po čitavoj Skandinaviji.
Ako se ovako nastavi ponovit će se “slučaj Ibrahimović”
Možete li navesti neka konkretna imena koja mogu pomoći bh. državnom timu?
Mogu da nabrojim nekoliko igrača iz Danske za koje znam da imaju kvalitet. Mislim da bi ljudi iz saveza trebali obratiti malo više pažnje na Sandra Spasojevića, dvadesetogodišnjeg reprezentativca Danske u dobi do 17, 18, 19 i 21 godinu. Nastupa u FK Fyn, danska prva divizija. Imao je povredu, pa je pauzirao. Zatim njegov brat Loris Spasojević. Veliki talent, mislim da je već dogovorio transfer HSV. Zanimljiv je i Edo Sarajčić koji nosi dres Midt Jyllanda iz Super lige. I on je imao nezgodnu povredu koljena. Momak ima veliki potencijal. Ne smijem zaboraviti niti Sanela Kapidžića koji nastupa za AGF. Po mom sudu, sada je bolji od nekolicine akutelnih reprezentativaca. Tu su još i Kenan Hajdarević, FK Horsens, Denis Dedović Aalborg, Sedin Alić i Azer Busuladžić koji nastupaju za Vejle iz prve divizije. Treba obratiti pažnju na Armana Mehakovića iz Herfolgea, Eldina Karišika iz Viborga i Zlatana Bejdića.
Ima još dosta mladih nadolazećih nada, ne samo ovdje nego i u drugim dijelovima Starog kontinenta.
I za Vašeg mlađeg sina kažu da je izuzetno talentiran?
On je 1997. godište. Nastupa za FCK Copenhagen. Relevantna nogometna lica kažu da talent ne nedostaje. Imali smo za njega puno opcija i ponuda. Izabrali smo FCK, jer rade odlično sa mladima.
Nabrojali ste mnogo igrača koji su porijeklom iz BiH. Može li nam se ponoviti scenarij kao sa Ibrahimovićem koji se nudio NSBiH, ali su ga odbili?
Može, vrlo lako. BiH je već izgubila mnogo igrača koji igaju za neke mlade reprezentacije drugih država. Oni će se veoma teško odlučiti da izaberu matičnu zemlju. Sreo sam mnogo naših ljudi koji tako razmišljaju. Ne žele da im djeca idu negdje gdje dosta toga nije na svom mjestu. S obzirom da Danska ispunjava sve moguće kriterije o poštovanju ljudski prava, tolerancije i sve što ide uz to. Drugi razlog je što se uglavnom većini tih talenata nikada niko nije obratio profesionalno. Poznajem pojedince koje su kontaktirali neki anonimusi. Riječ koja je se najviše spominjala je bila podmazivanje, a u prevodu svi znamo šta to znači.
(Sarajevo-x.com)
